P O Z O R – L A V I N E

 

 

Iako je lavina na području hrvatskih planina relativno malo svejedno ovog i nekoliko slijedećih vikenda treba dobro pripaziti, pogotovo ako se kreće na obližnje Hercegovačko-Bosanske planine. Snjega je napadalo u nekoliko navrata i opasnost je velika. Najviše hrvatskih alpinista je poginulo upravo u lavinama. Doduše samo je jedan, Edo Retelj, prije dvije godine, stradao na Kamešnici, ostali su poginuli u svjetskim gorjima, ali i to je dovoljno upozorenje da se čuvamo rizika. 

 

1. Nakon obilnijih sniježnih padalina (20 cm i više) valja 2-3 dana nakon prestanka padalina odustati od izleta u viša i strmija brda, kako bi se lavine ispadale ili se novi sniježni pokrivač vezao uz podlogu i teren postao sigurniji.

2. Padaline od preko 20 cm novog snijega mogu biti dovoljne za nastanak lavina. Novi snijeg visine pola metra ili više, a pogotovo od blizu jednog metra, govori o neposrednoj opasnosti od katastrofalnih lavina.

3. Nagibi dovoljni za nastanak lavina su svi preko 20o nagiba, a najopasnije su padine između 30 i 45o nagiba.

4. Šumovite padine ne moraju biti sigurne. Lavine novog rastresitog snijega mogu lako proći i kroz pošumljene padine, a talne lavine i porušiti stabla i opustošiti šumu.

5. Pozornost valja posvetiti i strmini padina koje se nalaze iznad područja, možda i blagog, po kojem se planinari trenutno kreću, jer se lavine, uz odgovarajuće uvjete (količina snijega, nagib, temperatura i dr.) mogu spustiti i zatrpati i niža područja.

6. U žlijebovima i padinama na strani suprotnoj od smjera vjetra s kojim je snijeg padao, ili koji je kasnije premještao snijeg, osobito pri vrhu padina, skuplja se redovito više snijega nego drugdje, i opasnost je veća, a ako su temeperature niske opasnost se produljuje i znatno iza 2-3 dana.

7. Naglo zatopljenje, jugovina i/ili kiša na postojeći snježni pokrivač, znatno povećava rizike lavina, a također i znatnije padavine mokrog snijega na granici kiše i snijega.

8. Na izlete zimi, u predjele gdje postoji opasnost od lavina, nužno je nositi elektroničke primopredajnike za traženje u lavini, lopate i lavinske sonde, o svom planu izleta obavijestiti obitelj i poznanike, a također je vrlo korisno nositi mobilne telefone, po mogućnosti pametne mobilne telefone, radi brzog poziva u pomoć a i lakšeg pronalaska. Planinarska karta omogućuje određivanje nagiba padina udaljenih od trase puta.

9. U planinskim područjima gdje postoje lavinske prognoze (to za sada nisu hrvatske planine) svakako se upoznati s aktualnom lavinskom prognozom i stupnjem opasnosti prema europskoj ljestvici od pet stupnjeva (1= najsigurnije, 5 = najopasnije). Kretanje ili skijanje prilagoditi stupnju opasnosti: kod rizika 2 ne kretati se odnosno izlagati padinama strmijim od 40 stupnjeva, kod stupnja 3 ne preko 35o, kod 4 ne preko 30o, a pri stupnju opasnosti 5, odustati od izleta u viša snježna brda .

10. Manji broj ljudi u skupini i njihov međusoban razmak smanjuju gustoću opterećenja snježne podloge i time smanjuju mogućnost nastanka lavina

Planinari koji s lavinama nemaju dvoljno iskustva, trebaju se raspitati kod iskusnih planinara ili na adresi HGSS-a.

Svakako pročitati i uputu za turne skijaše – Savjeti za turno skijanje