Hrvatski sabor jednoglasno odlučio. Dinara postaje Park prirode

Hrvatski sabor je danas odlučio da Dinara postaje Park prirode. Hrvatska Gorska služba spašavanja više od 15 godina zalaže se za proglašenje Parka prirode Dinara. Promovirali smo tu ideju u jedinicama lokalnih zajednica i na razini Republike Hrvatske. Zaštita područja masiva Dinare ,u kategoriji parka prirode, od posebnog je interesa za  Republiku Hrvatsku radi očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, bogate geo raznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa kao što su vodena staništa rijeke Krke i Cetine s njihovim pritocima, močvarna staništa, stijene i točila, šumska i špiljska staništa te drugih prirodnih vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, polu prirodnih staništa, autohtonih pasmina i sorata te bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i kulturno –povijesnim lokalitetima.

Planinski masiv Dinare (Dinara, dio Troglava i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu proglašava se Parkom prirode koji će sačuvati iznimne i višestruke prirodne vrijednosti s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima, uz dopuštanje obavljanja određenih djelatnosti i radnji, u mjeri u kojoj se neće ugroziti njegova bitna obilježja i uloga ovoga prostora. HGSS je sudjelovao u obilježavanju više od 300 kilometara planinarskih staza na ovom području. Te staze su dio popularnih pravaca Via Adriatica i Via Dinarica koje sve više privlače brojne hodače iz Hrvatske i svijeta. Sudjelovali smo u izradi “ferate” najdužeg osiguranog puta u Hrvatskoj što vodi kroz južnu stijenu Dinare na greben Ošjak.  Gradili smo planinarska skloništa i pomogli u razminiranju ratom zahvaćenih područja.

Danas na tom području postoje skloništa:

Dom na Brezovcu (1050 m)

Planinarsko sklonište Zlatko Prgin (1543 m)

Planinarsko sklonište Dinara (1831 m)na najvišem vrhu Hrvatske

Planinarsko sklonište u južnoj stijeni Dinare (1260 m)

Planinarsko sklonište Drago Grubač (1645 m)

Planinarsko sklonište Bili Cvitak (800 m)

Planinarsko sklonište Martinova košara (1287 m)

Planinarska kuća Glavaš (550 m)

Planinarsko sklonište Rupe (1363 m)

Planinarsko sklonište Hrvatski vitez Josip Goreta (1530 m)

Planinarska kuća Sveti Jakov (1001 m)

Planinarsko sklonište Pume (1630 m)

Planinarsko sklonište Vjetar s Dinare (1330 m)

Planinarsko sklonište Sveti Mihovil (340 m).

U izgradnji većine ovih objekata sudjelovali su članovi HGSS-a. Posebno se zahvaljujemo Ministarstvu obrane Republike Hrvatske bez čijih bi helikoptera teško iznijeli potrebni materijal na planinu. Članovi HGSS-a su s borcima iz Kijeva sudjelovali u obrani ovog područja u Domovinskom ratu. Na vrhu Velika Duvjakuša HGSS je, s veteranima 7. gardijske brigade “Pume”, postavio spomenik palim braniteljima. Spomenik je izrađen od kamenja u ratu srušene crkve u Kijevu. Planinarsko sklonište pod Velikom Duvjakušom nosi ime slavne 7. brigade “Pume”. HGSS je uz to sklonište postavio malu meteorološku postaju i on line video kamere. U posljednjih pedesetak godina gorski spašavatelji su stalno prisutni na Dinari, istražuju speleološke objekte, izvore rijeka Cetine i Krke te pomažu u raznim  istraživačkim i zaštitarskim projektima. Čistili smo planinu od u ratu zaostalog krupnog otpada i pomagali u razminiranju. U dramatičnim okolnostima smo branili skloništa od požara. Hrvatska gorska služba spašavanja surađuje s javnim ustanovama i nadležnim tijelima za zaštitu prirode u području zaštite i očuvanja planinske prirode i zaštite okoliša. (Zakon o HGSS-u Članak 11.) Stalna smo logistička potpora biolozima djelatnicima Uprave za zaštitu prirode. Veseli nas zato što Dinara i Kamešnica ovim vidom zaštite dobiva novu vrijednost u kojoj će uživati ljubitelji prirode i lokalna zajednica. Planine se sve manje koriste kao ispasišta a plodne doce gotovo nitko više ne obrađuje. Stanovnici prigorskih predjela sve više se okreću planinskom turizmu koji se kod nas jednako kao i u svijetu sve više razvija. Danas ova područja od posebne državne skrbi, sutra će biti mjesta pune zaposlenosti i održivog razvoja. 80% svjetskog stanovništva živi u gradovima zato sve više raste potreba za izlaske u prirodu. Zato je ovaj planinski prostor HGSS odavno prepoznao ka prirodni resurs i počeo osim planinarske infrastrukture i kartografirati. Ovo je područje pokriveno s 5 planinarskih karata vrhunske kvalitete. Nadamo se da će ovaj projekt pomoći očuvanju prirode i vrijednosti prostora jer on je nacionalno bogatstvo i zato ga uz ovaj stupanj zaštite treba projektiranje na dobrobit ljudi i zajednice. HGSS će se i dalje brinuti o sigurnosti


Warning: Undefined property: stdClass::$data in /home/gsssplit/public_html/wp-content/themes/hgss-split/template-parts/section-instagram.php on line 26

Warning: foreach() argument must be of type array|object, null given in /home/gsssplit/public_html/wp-content/themes/hgss-split/template-parts/section-instagram.php on line 26